Povežite se s nama

Regulatorne i poreske novosti

Nova pravila za doprinose u FBiH mijenjaju obračun za rad na pola radnog vremena

Radnici zaposleni na nepuno radno vrijeme u Federaciji BiH ubuduće doprinose ne plaćaju proporcionalno satima rada, već prema propisanoj minimalnoj osnovici.

U Federaciji Bosne i Hercegovine stupile su na snagu izmjene koje utiču na način obračuna doprinosa za radnike zaposlene na nepuno radno vrijeme, uključujući i one koji rade četiri sata dnevno.

Prema važećim propisima i novim osnovicama za 2026. godinu, doprinosi se više ne obračunavaju isključivo prema stvarnoj plati ili broju sati rada, već postoji minimalna osnovica ispod koje obračun nije moguć. To znači da i radnici koji rade skraćeno radno vrijeme mogu imati obavezu plaćanja doprinosa na znatno viši iznos od njihove stvarne zarade.

Ovakav pristup proizlazi iz odluka objavljenih u „Službenim novinama FBiH“, kojima su utvrđene nove osnovice za obračun doprinosa za različite kategorije obveznika u 2026. godini. Primjera radi, minimalne osnovice za samostalne djelatnosti kreću se od oko 619 KM do čak 2.710 KM, u zavisnosti od vrste djelatnosti.

Istovremeno, ukupna stopa doprinosa u Federaciji BiH iznosi oko 36 posto osnovice, nakon ranijeg smanjenja, što i dalje predstavlja značajan trošak za poslodavce i radnike.

Ove izmjene dolaze u kontekstu šireg redefinisanja tržišta rada i fiskalnih politika, uključujući i povećanje najniže plate za 2026. godinu na 1.027 KM neto.

Stručnjaci upozoravaju da ovakav sistem može imati dvostruki efekat. S jedne strane, osigurava minimalne uplate u penzioni i zdravstveni sistem, čime se štite prava radnika. S druge strane, povećava troškove zapošljavanja na nepuno radno vrijeme, što bi moglo uticati na fleksibilnost tržišta rada i smanjenje broja takvih ugovora.

Posebno se naglašava da će poslodavci ubuduće morati pažljivije planirati angažman radnika na pola radnog vremena, jer ukupni troškovi često neće biti proporcionalni stvarnom broju odrađenih sati.

Iako cilj mjera jeste stabilnost sistema doprinosa i dugoročna održivost fondova, ostaje otvoreno pitanje kako će nove odredbe uticati na zapošljavanje, naročito mladih i osoba koje preferiraju fleksibilne oblike rada.

IZDVOJENO